Sunday, August 3, 2014

Univerzitetske čarolije Melburna

Početak je avgusta i australijska zima još uvek ne popušta. Mada, ako uzmemo u obzir da temperatura retko uveče dostiže "hladnih" 4-5 stepeni i da Melburn do sada nije video ni snega ni mraza - "zima" se čini ipak naivnom u poređenju sa onima koje sam iskusila za svoje 24 godine. :) Uz toplu kafu, dezert i ušuškana u ćebetu (u prilogu su opisne slike sa mog Instagram-a :p), vreme je da vam napišem novi post.



Mnogo vas mi se proteklih meseci javljalo, kako na blogu, tako i na fejsu, sa molbom za više informacija o školovanju ovde - kako je tekao proces i šta možete da očekujete. Ukratko ću sumirati neke činjenice i svoje iskustvo za pronalaženje PhD projekta (slično je u slučaju Master-a i drugih kurseva), u nadi da će nekima od vas pomoći u snalaženju, a možda i u donošenju odluke da se otisnete u avanturu sličnu mojoj.

Kako je sve počelo?

Pri kraju Master studija u Beogradu, Veljko i ja smo odlučili da naše doktorske studije završimo u inostranstvu (ok, priznajem, bilo je mnogo teže doneti odluku nego što zvuči sad, ali vodili smo se mišlju - kad ćemo da vidimo svet, ako ne sada, kada smo mladi?!). Australiju i Melburn smo odabrali, jer pružaju najbolje uslove za oboje i veliki broj stipendija, a i ko još ne bi voleo da živi down-under na moru i vidi kengure i koale?! :) 


Dakle, bar par meseci pre nego što želite da konkurišete i nađete se ubrzo u prelepim kampusima melburnških univerziteta, neophodno je da detaljno pretražite internet i sve moguće univerzitete. 
Četiri najveća - Monash University, University of Melbourne, RMIT i La Trobe poseduju prilično dobre sajtove sa dosta informacija. Svakako, postoje i razlike u oceni svakog od njih i dodatno, ono sto želite da studirate će biti faktor u opredeljenju za jedan od njih, ali moj vam je savet da pogledate par sajtova poput: Australian universities (ocene univerziteta u Australiji) i QS svetsku listu univeziteta - http://www.topuniversities.com/university-rankings/), gde ukucate ono šta želite da studirate i sajt vam izbaci listu najboljih sa ocenama i zemlju u kojoj se nalazi. 

Kada odradite domaći i uđete na sajt nekog od Uni-ja - pogledajte koji kursevi su dostupni u vašoj oblasti - to nekada mogu biti samo undergraduate (osnovne), a nekada i master/phd itd. Jedna napomena:  Master by coursework - kurs se sastoji od pohađanja predmeta undergraduate studija sa dodatnim postgraduate predmetima, razlikuje se od Master by research, gde dobijate projekat koji radite par meseci na katedri koju odaberete (dobijate i ličnog mentora, tako da je kao "mini - PhD" projekat). Ako, npr studirate menadžment, ekonomiju - master by coursework je bolja opcija, u odnosu na prirodne nauke, kao što su biomedicinske nauke, gde biste radije želeli da radite projekat u labu. PhD ili Doctor of Philosophy je još jedan stepenik više i za to vam je potrebno da budete Master ili u slučaju australijskih unija - first class honours posle 4 godine osnovnih studija.

Najveći broj stipendija se svake godine dodeljuje za Master i PhD kurseve i, stipendije su dostupne i za internacionalne studente. Za najveće stipendije, koje plaćaju studije i troškove života, postoje dva kruga prijavljivanja - prvi, do 31. oktobra i drugi, do 31. maja. 

Cene školovanja dostižu i do 25 hiljada australijskih dolara, a i životni troškovi nisu mali, tako da, za naše "skromne" srpske životne strandarde, i te kako će vam stipendije biti potrebne.

Par meseci pre nego što konkurišete, morate pronaći na sajtu profil vašeg potencijalnog supervizora tj. mentora i kontaktirati ga putem mejla. Na njegovom "research profile" videćete koja je njegova oblast ekspertize, njegove publikacije i koliko pod "svojim okriljem" ima phd i master studenata. Publikacije profesora su bitna stvar jer kroz njih možete da vidite koliko je profesor "aktivan" u svojoj oblasti, tj. što više publikacija, to je bolji profesor (takođe obratite pažnju na datume izdavanja radova, možda više nije aktivan kao nekad...). 

Kada kontaktirate supervizora, vaše "motivaciono pismo" bi trebalo biti što kraće sa bitnim stavkama kao, šta ste zavrsili, zašto želite da studirate u Australiji i naravno sa zakačenim CV-jem. Ne opterećujte vaš prvi mejl sa previše informacija - biće vremena za detalje. Još jedan savet - budite uporni, šaljite više puta, jer su to izuzetno zauzeti profesori i istraživači!! :) Ako vas odbije prvi, pišite drugom, neko od njih će želeti sposobnog studenta željnog rada. 

Kada uspostavite kontakt i dogovorite potencijalni projekat, kreće vaša aplikacija. Dakle, za to da uopšte uđete u borbu za stipendije, prvo morate naći nekoga ko će vas primiti na svoju katedru, jer će i od mentora zahtevati da pošalje svoju preporuku i nacrt budućeg projekta. Pre same aplikacije, sigurno ćete imati i Skype intervju sa vašim potencijalnim mentorom, gde će vas pitati uglavnom, šta ste do sada radili i koje vam je istraživačko iskustvo, zašto želite da studirate u Australiji itd. Pokušajte da ga/je osvojite vašim odgovorima i šarmirate za što bolju preporuku!  :D

Da ne zaboravim, dokaz o znanju vašeg engleskog će biti neophodan. Ponovo, na sajtu možete pronaći koje diplome se priznaju (uglavnom su to IELTS/TOEFL sertifikati sa različitim prosečnim ocenama za različite nauke). Pripremite se dobro, časovi će vam biti najverovatnije neophodni, jer sami testovi zahtevaju više od vašeg znanja engleskog. Kontaktirajte me ukoliko vam je potrebna sjajna škola za ove svrhe, čije smo časove Veljko i ja pohađali! ;)

Par reči o aplikaciji! Popunjavate formu datu na sajtu Uni-ja, uz nju dostavljate prevedene (kod zvaničnog, sudskog tumača) diplome o dosadašnjim završenim kursevima, diplomu o znanju engleskog (izdaje vam British Council ili druga zvanična institucija), kao i spisak predmeta sa ocenama što izdaje vaš fax. Takođe, ukoliko želite PhD projekat, publikacije u naučnim časopisima će vam dobro doći, ili bar neki dokaz o vašim istraživačkim projektima za vreme osnovnih/master studija. U tom slučaju, šaljete apstrakte radova. Sve što možete da sakupite - prevedite i šaljite. Za Monash (Veljkov univerzitet) - aplikacija i svi prevedeni i skenirani dokumenti se šalju online, dok za moj, Uni Melbourne sve se šalje poštom, pa imajte u vidu datum kada pošaljete u odnosu na datum zatvaranja kruga za aplikacije, jer je potrebno određeno vreme da dokumenta fizički stignu na fakultet. :) Za ostale fakultete - informacija o načinu slanja će biti istaknuta na sajtu.

I to je odprilike - to. Ostaje da vam poželim sreću, jer je konkurencija izuzetno velika!

A ukoliko ste bili iste sreće kao nas dvoje i dobili stipendije, zakorači ćete u sjajan univerzitetski život Melburna, a uz to, moći ćete lično da se upoznate kako u zoo vrtu, tako i u "divljim" delovima grada, sa australjiskim životinjicama! Za kraj posta, par sličica iz Melbourne Zoo-a, u kome sam, verovali ili ne, bila dovoljno hrabra i mazila jednog kengura!:)





Korisni linkovi:



Saturday, June 7, 2014

"Cari samostalnog zivota" - intervju sa cimerom :)

Pozdrav svima iz australijske zime! :) Da bih se iskupila sto ste dugo cekali novi post, spremila sam jedno iznenadjenje za ovaj post. Ali, za pocetak, da krenemo sa novostima.

Vec mesec i po dana smo u nasem divnom stanu u South Yarra-i - naselju blizu centra grada, odlicno povezanim prevozom kako sa mojim fakultetom - Uni Melbourne u samom centru, tako i sa Veljkovim - Monash Unijem na periferiji. Ako se uzme u obzir blizina reke, Royal botanicke baste Melburna, Chapel St (bogate prodavnicama, kaficima i barovima, poput beogradskog bulevara), Prahran market-a (gde je uzivanje pazariti namirnice subotom uz live orkestar koji svira za sve kupce i prodavce), mislim da se naporna potraga idealnog stana isplatila. Po recima mnogih, nalazimo se u ekskluzivnom naselju!





Preseljenje je, zahvaljujuci nasim prijateljima - proslo bezbolno i brzo. Preneli smo sve prethodno kupljene stvari potrebne za zivot, narucili one krupnije iz IKEA-e (gde drugde naci jeftiniju varijantu prelepe ugaone sofe, koja se jos i otvara za potrebe ugoscavanja drugara koje ocekujemo da nas posete :)), raspakovali se i skucili...pa, za rekordnih dva dana. I tako su nas zivot i svakodnevica ovde mogli da pocnu.




Sve ovo zvuci savrseno, zar ne? Ali, doci do toga da mozete konacno da se opustite uz TV, internet, toplo tusiranje posle napornog radnog dana i mnoge druge stvari - zahteva odgovarajucu pretragu i angazovanje oko uvodjenja neophodnih tehnickih operacija u vas stan - struje, vode i telefonskog operatera. Bicu iskrena i reci da sam ovaj posao velikodusno ustupila mom decku. 
I tako stizemo do mog iznenadjenja. :D Da ja ne bih propustila neki detalj ili potreban savet, mislim da je najbolje da cujete sve iz prve ruke. Dakle, Veljko ce vas ukratko sprovesti kroz brdovit put obezbedjenja osnovnih stvari za zivot.

Veljko: "Krenucu pricu sa finansijama.. Obavezno treba proceniti kojim parama se raspolaze na mesecnom nivou, i kakve su vam mogucnosti za iznajmljivanje stana - cenovni raspon. Treba uzeti u obzir i ostale troskove zivota pored cene same kirije: 
- struja: oko $250 za tri meseca za jednosoban stan (dve osobe), 
- voda: $120 za tri meseca za jednosoban stan (dve osobe), 
- gas: nemamo gas, tako da za ovo nemam informaciju :)
(Cene usluga mogu da se nadju na sajtovima koji uporedjuju razlicite kompanije. Otkuca se adresa za uslugu koja vas zanima, i sajt vam izlista sve kompanije koje nude struju, vodu, gas i ostale sitne usluge, i cene razlicitih paketa. Treba proveriti i uporediti nekoliko ovakvih sajtova, jer vecina favorizuje odredjene kompanije. Takodje, angazovanje oko ovih usluga treba krenuti na vreme. Bar dve nedelje pre useljenja treba organizovati prikljucak za struju, vodu i gas, jer im obicno treba toliko da promene sa postojeceg prikljucka na vas novi prikljucak.)
- telefon - mobilni: izmedju $20-$60 mesecno (u zavisnosti od paketa; paket od $35-$40 je sasvim dovoljan za sve), 
- internet: $50-$120 mesecno, u zavisnosti od operatera, protoka i kolicine podataka (unlimited je oko $115)
**Sto se tice mobilnih i internet operatera to je duga prica... Ukratko, Telstra, Optus i Vodafon su najveci operateri, ali ima i mnogo manjih koji su jeftiniji, ali je usluga ogranicenija. Jedino ovi veliki operateri imaju 4G mobilni internet. I nemoguce je naci paket koji najbolje odgovara, tako da se pomirite sa cinjenicom da cete morate da platite malo vise, ako hocete da budete sigurni da imate dobru uslugu. Vreme cekanja za internet prikljucak moze da bude i do 3 nedelje, tako da i sa ovim pocnite na vreme. Takodje, uz internet pakete moze jeftino da se uzme TV dodatak i fiksni telefon.
Uz osnovni paket, dobijate 30ak besplatnih kanala (izuzetno dobrih), a ako zelite dodatne kanale HBO, History, muzicke razne i tako to - otvorite novcanik.
- hrana: izmedju $50-$100 nedeljno po osobi (u zavisnosti od toga koliko ste gladni! :))
Mi smo zakljucili da je ALDI prodavnica najjeftinija, i nalazi se pored Prahran marketa, koji je povoljan za meso i voce/povrce. Preko nedelje, ako nam zafale namirnice, svracamo i u supermarket - Woolworths.  

Po pitanju skrivenih troskova, njih uvek ima, tako da uvek citajte dobro svaki ugovor i detaljno se raspitajte o svakom mobilnom/internet/struja/voda/gas paketu koji se nudi. Uvek moze sve da se nadje, ne smeju da sakriju nesto od vas, tako da toga ne morate da se bojite, ali mogu vesto da "zature" informacije, pa ako ne pitate (ili ne nadjete sami).... Ovde ce svako sve da vam kaze, ali samo ako pitate!

Dodatno, pri placanju stanarine za prvi mesec u novom stanu, uvek treba da se ostavi i kapara u visini jedne mesecne stanarine.

Kada znate sve ove troskove koji mogu da vas zadese, onda znate i koji stan mozete da priustite.
Racuni se najcesce placaju tako sto ih vezete za vas bankovni racun (ili na kreditnu karticu), i suma sa racuna se automatski skida odredjenog dana u mesecu (Direct Debit). Ovo je najjednostavniji i najjeftiniji nacin placanja racuna, jer ako se racun placa svakog meseca putem individualne uplate sa kreditne kartice, uzimaju dodatnih 2-3% na svaku uplatu. Servisi ce vas obicno upozoriti par dana pre nego sto vam uzme novac sa racuna. I zaboravite na papirne racune, sve je preko interneta. Mozete da trazite da dobijete papirni racun, ali i to se dodatno placa (obicno oko $2-$4 vise).

Za kraj, kada ste nasli odgovarajuci stan i obezbedili sve usluge, treba se preseliti...:) Mnoge kompanije za namestaj i belu tehniku nude dostavu (prakticno sve), ali dostava se cesto placa. Nije preskupo (oko $50-$90, u zavisnosti od udaljenosti), ali ako ima mnogo stvari da se prenosi sa razlicitih lokacija, mozda je jeftinije da iznajmite kola i sami pokupite sve u jednom danu. Mi smo vecinu stvari kupili u vec pomenutoj IKEA-i (koja je fenomenalna), i oni su nam za $50 dostavili sve na kucnu adresu sledeci dan (bez obzira koliko se stvari uzme, cena je uvek ista). 
Za prenos ostatka stvari, ako nemate prijatelje da vam pomognu sa prevozom (mi srecom jesmo imali), najjeftinije je da se iznajmi "Zip Car", ili obican Rent-a-car i polako sami da prenosite. Gradski prevoz je odlican, ali zna da bude guzva, i realno niko nema zivaca i vremena da vucara stvari po prevozu...:) Taxi je preskup, tako da ga izbegavajte, ako mozete.

Sada ste se uselili u vas novi stan i imate sve vase stvari kod vas i mozete da pocnete da uzivate. :)"

Eto dragi citaoci, nadam se da vam je moj specijalni gost bolje priblizio kako se snaci oko "rezije" i ostalih neophodnih stvari i usluga u stanu u Melburnu. Kao zadovoljni korisnik istih, odoh sada da uzivam uz dobar film koji se moze pogledati svake subote uvece na nekoj od lokalnih TV stanica! Do neke sledece avanture...ostanite uz nas! :)

P.s. Hvala mnogo ljudima i sajtovima koji objavljuju ovaj blog, trudicu se i dalje da napisem sto vise korisnih informacija koje ce, nadam se, pomoci nekim sadasnjim i buducim stanarima ovog prelepog grada i zemlje.


Korisni linkovi:



Monday, April 21, 2014

Potraga za stanom - zadovoljstvo ili muka?!

Nakon mesec i po dana provedenih ovde, uspesno prevazidjenog jet-lag-a i zapocetih projekata na fakultetima, konacno jos jednu stvar mozemo da precrtamo sa spiska - pronasli smo nase malo carstvo - nas stan. Ali, iza price pronalazenja stana za iznajmljivanje, krije se prilicno dug i mukotrpan posao. Posao koji jos teze pada kada ste u izuzetno velikom gradu, kada ga ne poznajete dovoljno, kada jurite sa posla na inspekcije i kada nemate auto za te potrebe, vec morate da se prilagodite javnom prevozu.
Dakle, u potrazi bi trebalo da kombinujete vise metoda - nezaobilazni internet i sajtove sa nekretninama, inspekcije vasih stanova - favorita i uz to, pokusajte da nadjete ljude koju su trenutno, ili su bili, u slicnoj situaciji kao vi, i sakupite sto vise saveta kako bi potraga prosla sto bezbolnije.
Ovo je nas recept. :)

Mada smo krenuli sa pretragom stanova jos u Srbiji, tek kada smo stigli ovde, ozbiljnije smo se posvetili tome. Za online pretragu stanova - kandidata koristili smo sajt: http://www.realestate.com.au/rent. Opcije suzavanja pretrage su mnogobrojne: unesete naselje koje vas interesuje, ubacite koji tip nekretnine vas zanima, broj kreveta i minimalnu i maksimalnu cenu za koju biste iznajmljivali stan uopste. Sajt ce vam izbaciti sve stanove koji su trenutno slobodni za rentiranje sa pratecim opisom sta sve ide uz njih. Vecina ce imati slike, kako zgrade, tako i enterijera samog stana (obicno stilizovanog sa namestajem, ali samo za potrebe predstavljanja stana na sajtu i tokom inspekcija) i kontakt agenta. 

Odlican trend su takozvane "otvorene inspekcije" od 15-20 minuta, koje agenti zakazuju kako bi ljudi imali prilike da na kratko udju i licno vide stan, bez prethodnog zakazivanja. Kada sacuvate u favorite stanove koji vam se svidjaju, pojavice vam se obavestenje kada je moguca inspekcija. Najveci broj ih je subotom, a ima i onih koje su zakazane preko nedelje - obicno posle 5 pm, tj. posle radnog vremena.
Danonocna pretraga stanova je neophodna - morate biti vredni i na vreme otkriti nove stanove, jer je ovde izuzetna potraznja, narocito za jednosobne stanove, i vrlo brzo se izdaju. Uz to, kao sto sam vec napomenula, potrebna su vam iskustva i saveti ljudi koji su vec prosli kroz ceo proces. Posto je moj fakultet u centru grada, a Veljkov na periferiji, odlucili smo se da potragu vrsimo u delovima grada koji su na pola puta od jednog i od drugog. Poceli smo sa pretragom u Caulfieldu, Sauth Yarri, Prahran-u, Elwoodu i St Kildi.
Nakon inspekcije jednog stana, od Elwooda smo ubrzo i odustali. Elwood se nalazi oko 8km od centra Melburna, i prema poslednjim podacima ima priblizno 15 hiljada stanovnika. Da li zbog blizine plaze ili toga sto se smatra "bogataskim krajem", Elwood je izuzetno popularan za zivot, u sta smo se i sami uverili kada je na inspekciju malog, ne toliko luksuznog, zabacenog stana, doslo vise od 30ak ljudi. Iako jeste prelepo naselje, 20ak minuta hoda od plaze i prepuno zelenila, kraj je tih i miran - odlican za porodice i starije u penziji, a ipak suvise miran za nas ukus. To nas nije sprecilo da ipak jednokratno uzivamo u tisini, prirodi i popodnevnom suncu u ovom prelepom predgradju.



Nastavili smo sa potragom u drugim oblastima. Veliki broj stanova smo pogledali u Caulfield-u. Ova oblast je udaljena 10ak km od centra, i broji oko 5 hiljada stanovnika. Poznata je po tome sto se ovde nalazi ogroman hipodrom i manji kampus Veljkovog univerziteta Monash. Ovde smo se susreli sa vise tipova stanova: 1) U starijim zgradama, dvosobni  i jednosobni stanovi su bili ogromni, ali ne tako dobro ocuvani. Ovakve stanove bi bilo lakse dobiti, ali nas je ipak odbila cinjenica da se zapusteni i da nazalost, kada bismo ih iznajmili, ne bismo mogli da ih renoviramo i osvezimo na nacin koji nama odgovara. 2) U novijim zgradama, jednosobni stanovi - njima smo bili zadovoljni (narocito sto smo bili svesni cinjenice da bismo mi bili prvi stanari u vecini njih). Ipak, opsti utisak na kraju je bio da je sam Caulfield prilicno izolovan, i odmah iza Elwood-a po "miru i tisini", tako da smo odustali i od ovog naselja.


Kako je vreme odmicalo, tako smo postajali sigurni da zelimo stan u oblastima koja su naseljena mladjom populacijom, sa vise zivota i mesta za vecernje izlaske i druzenje. Naravno, u kombinaciji sa cinjenicom da je ovde infrastrktura izuzetno losa i da su uslovi za grejanje preko zime otezani tankim zidovima i prozorima, a vecina stanova nema centralno grejanje - izbor se drasticno smanjio, ali, nastavili smo nas lov sa jednakim entuzijazmom. 
St Kilda (udaljena 6 km od centra, sa vise od 17 hiljada ljudi),  sa ulicama bogatim klubovima i barovima i svojim ogromnim luna parkom bi bila idealna za odmor i dolazak na nedelju - dve u Melburn. Za duzi vremenski period je ipak bila previse bucna. 


Prahran - naselje udaljeno 5 km od centra, sa 11 hiljada ljudi, sa Chapel St - ulicom prepunom kafica, klubova i prodavnica i ogromnim marketom (gde vikendom mozete dobro pazariti i uz to ustedeti) - imalo je veliki potencijal za pronalazenje idealnog stana. Zanimljivo je da sam naziv naselja potice od kombinacije dve aboridzinske reci - pur - ra - ran, u prevodu - zemlja polovicno ogradjena vodom: s jedne strane Yarra rekom, a na jugozapadu sa jezerom Albert Park Lake. Medjutim, trenutno raspolozivi stanovi su bili u zabacenijim delovima Prahrana, sa pomenutom losijom infrastrukturom i udaljeniji od prevoza do centra grada i mog fakulteta, a narocito od Clayton kampusa Monash-a. Na kraju, potragu smo suzili na samo jednu oblast - South Yarra-u.


South Yarra - velika oblast oko Yarra reke, udaljena je samo 4km od centra Melburna i broji cak 20 hiljada stanovnika. Najvise nam se dopala jer, s jedne strane ima ulice koje su mirne i bogate prirodom (narocito blizu reke), a s druge strane kroz nju takodje prolazi Chapel St, kao i Toorak Rd, koji predstavljaju centar sopinga i okupljanja mladih i bogatog nocnog zivota. 




Nasu prvu aplikaciju smo poslali za stan u modernoj, novoj zgradi blizu Chapel St i sa pogledom s terase koji oduzima dah. U toku procesa aplikacije, susreli smo se sa novim problemima i zahtevima. Naime, kada aplicirate za neki stan (online ili u pisanoj formi), potrebno je da ispunite odredjene uslove da bi vasa aplikacija uopste bila uzeta u obzir. Potrebno je da sakupite 100 ID  poena kroz dostavljanje odredjenih dokumenata kao sto su kopija pasosa, izvod iz banke o vasem racunu, potvrda o zdravstvenom osiguranju itd. Takodje, neophodno je da imate vase privatne reference, kao i profesionalne reference vaseg nadredjenog ili, u nasem slucaju - preporuke nasih supervizora, kao i njihove kontakte. Medjutim, svi ovi dokumenti vam pruzaju 70-80 poena. Ostatak poena vam mogu pruziti podaci o vasim prethodnim stanovima koje ste iznajmljivali (tzv previous rental history). Mi ove podatke nismo imali, pa je i bilo ocekivano da ovaj prvi stan ni necemo dobiti.
Nakon par dana pretrage South Yarra-e, pronasli smo jos jedan stan ponovo blizu glavne ulice, ali i blizu reke. Ovoga puta smo imali vise srece, jer su nas na inspekciji docekali sami vlasnici stana - sladak bracni par, koje smo uspeli da "sarmiramo" :). Nakon predaje aplikacije na licu mesta i par dana neizvesnosti -  dobili smo stan. Da proslavimo sto je ova teska, ali uzbudljiva etapa naseg snalazenja u Melburnu uspesno zavrsena - svratili smo na pravi americki rucak u centru South Yarre. Restoran je slican nasem Intergalactic Dineru i ima fantasticnu klopu. 


Za kraj ovog poduzeg posta treba istaci da jeste tesko naci odgovarajuci stan u Melburnu, koji ce biti na dobroj lokaciji, sa dobrom infrastrukturom i pristupacnom cenom. Tesko je, ali nije nemoguce. Trabace vam vremena, ali trud i napor ce se, kao i za ostale stvari u zivotu, i te kako isplatiti. Sjajna stvar je sto cete dok obilazite sve ove oblasti, bolje i upoznati sam grad i karakter svakog naselja. Mi trenutno cekamo sledeci vikend i nase preseljenje, a do tad sopingujemo razne stvarcice za stan. O tome, kao i o zurci useljenja - u nekom od narednih postova! :)

Korisni linkovi:
http://www.realestate.com.au/rent
http://www.living-in-melbourne.com/
https://www.melbourne.vic.gov.au/ABOUTMELBOURNE/CITYMAPS/Pages/MelbourneMaps.aspx
https://www.melbourneracingclub.net.au/the-races/caulfield
http://www.sodarock.com.au/




Saturday, April 5, 2014

Nina u vozu - Kratak vodic kroz gradski saobracaj Melburna


Subota je popodne i konacno sam pronasla vremena da nastavim da vam pisem, i to na mom novom (od prve plate ovde - zaradjenom) Samsung AtivBook-u. :)

Znam, dugo ste cekali na sledecu pricu, ali ipak je opravdano - kada krenete sa svojim PhD projektom, radite od 9 do 17h svakog dana u laboratoriji i posle predjete kilometre u trazenju idealnog stana u kome biste mogli da se skrasite (ne zaboravite, Melburn je par puta veci od Beograda) - dan vam je izuzetno kratak za druge stvari i zadovoljstva i samo pozelite da se ususkate u krevetu i slatko zaspite od umora. Trazenje nekretnina za iznajmljivanje je dug i tezak proces, ali, o tome ce biti vise reci u narednom postu.

A da biste mogli da stignete na vreme na posao i posle posla obilazite razlicite delove grada, a niste u poziciji da vozite svoj auto (sto je slucaj sa dva tek pristigla PhD studenta), Melburn vam pruza sjajne, ali i skupe usluge javnog prevoza - vozova (metroa), tramvaja i buseva. 
Krenucemo od trenutka kada zelite da isplanirate vas put do nekog odredista. U te svrhe cete koristiti web sajt ili instaliranu aplikaciju na vasem telefonu: PTV - Public Transport Victoria - Journey Planer (ovo ce vam sigurno trebati u pocetku, kada ne poznajete grad, mada ga dosta koriste i ljudi koji su ''domaci''  :)). Ukucacete mesto gde se vi trenutno nalazite, vase krajnje odrediste i JP ce vam izbaciti sve moguce puteve i vidove transporta do zeljenog mesta, priblizno vreme koje ce vam trebati u te svrhe i mapu u PDF formatu za lakse snalazenje. Zgodno, zar ne? Jedina mana ovog sistema je sto ne mozete na karti da vidite precizno gde se trenutno nalazite, a vozaci nekada ne obavestavaju nazive stanica i presedanja, pa je zgodno da se pozicija prati pomocu GPS-a tokom putovanja.


Kada se uzme u obzir lepo organizovan prevoz, tacnost i ocuvanost metroa, tramvaja i buseva, jasno je zasto treba izdvojiti povecu sumu novca  za ovakvo zadovoljstvo. Vrlo slican beogradskom  BusPlus  sistemu (ako sam u toku sa desavanjima, ne zadugo prisutnom), ovde postoji sistem: MYKI kartica. Ove kartice mozete kupiti na vecim prevoznim stanicama, a doplate mozete vrsiti na automatima, uz ubacivanje (top up) koliko god zelite para, ili uzimati nedeljne, mesecne ili godisnje verzije (kada cete ushtedeti, ali ne previse) i voziti se koliko god zelite, ali sa oprezom na trenutak isteka. Takodje, kupovina karte moze biti za zonu 1 i zonu 1 i 2 (kada se vozite iz udaljenijih oblasti do i od centra grada). Cena voznje zavisi od predjene kilometraze, tako da je uvek neophodno da overite mesto ulaska u prevoz (''touch on'' na aparatima koji se nalaze u samim busevima i tramvajima, odnosno na ulasku svih metro stanica) i overite mesto izlaska ("touch off", takodje unutar samih buseva i na izlasku svake metro stanice). "Touch off" nije potreban u tramvajima, jer oni prevoze samo u zoni 1, cime se minimalno skida novac sa vase kartice. 


Radnim danima maksimalna suma koja moze da se potrosi sa kartice iznosi 12$ za obe zone (a zona 1 - 7$), a vikendom 6$, i uzimajuci u obzir da, dok smo u Glen Waverley, ja putujem svakog dana iz zone 2 u zonu 1, jer je moj fakultet u centru grada -  najvise mi se isplatilo da uzmem mesecnu karticu i ne brinem o tome koliko imam posle svake voznje. Cene nedeljnih, mesecnih i godisnjih kartica su postavljene na zvanicnom sajtu PTV, ciji cu link dole postaviti. Takodje, na svakoj stanici postoji timetable sa prikazom dolaska prevoza na tu stanicu, pri cemu je radnim danima obicno 10ak minuta razmak, vikendom oko 20 - 30 minuta za metro i tramvaje, a za autobuse nesto veci (cak do sat vremena, pa morate dobro isplanirati vase putesestvije!).


Sto se tice kontrole u prevozu, ne brinite, i ovde je, i te kako ima! :) Ovde su kontrolori potpuno maksirani u "obicnog putnika" tako da vrlo lako mozete biti uhvaceni ukoliko ne zelite da platite vasu voznju. Na tu temu je popularna reklama: " Now you see him, now you don't". Prosudite sami da li smo ipak u Beogradu povlasceni sto mozemo da prepoznamo kontrolere i pobegnemo iz busa ukoliko ih vidimo da ulaze :)


Kao i u drugim zemljama sa metro linijama, vrlo brzo cete stici i do najudaljenijih odredista, i obicno nece biti velika guzva, jer su vozovi dovoljno veliki. Budite pazljivi i na vreme sacekajte vas metro, jer ce vrlo retko kasniti! Isplanirajte vas put i pre nego sto krenete, uz pomoc PDF formata metro plana: pregleda svih metro linija, njihovih krajnjih odredista, kao i stanica na kojima ih mozete sacekati.


Ukoliko se vozite tramvajem ili autobusom, ne zaboravite da pritisnete dugme za izlazak na sledecoj stanici, jer se ovde ne podrzumeva da ce vozac stati na svakoj stanici. Takodje, kada je velika guzva u tramvaju, vozac ima pravo da ne stane na stanici, ali nemojte klonuti duhom (kao ja), jer ce sledeci doci vec za 10ak minuta. Ono sto se podrazumeva ovde, a verujem da ce vama, kao i meni biti cudno, ali i fenomenalno - pri izlasku, obavezno se zahvalite i pozdravite vozaca! :)


I za kraj, pokusajte sto pre da se naviknete na cinjenicu da se ovde vozi levom stranom! :) Tako da, kada prelazite ulicu - prvo gledate desno, pa levo. Priznajem, trebace vremena za to, bar je tako bilo u mom slucaju. Takodje, pazite da ne promasite pravac u kome zelite da idete, kada cekate prevoz. Obicno ce biti neke naznake, ali proverite, za svaki slucaj.
Ukoliko neko ima pitanja vezana za ovu temu ili buduce - slobodno mi moze pisati, rado cu odgovarati!
Do sledeceg posta, uzivajte u vasem prolecu. Ja cu uzivati u melburnskoj jeseni, uz novootvorenu radnju H&M-a. ;) 

korisni linkovi:
https://www.youtube.com/watch?v=YzQcSt0x6j



Sunday, March 9, 2014

Prvi dan u novom okruzenju

Sedam sati je ujutru i otvaram oci. 

Prva misao koja me je zaokupila je ta da nisam u svom krevetu. Nisam vise u Beogradu. Zatim me preplavljuje osecaj nostalgije, zbunjenosti i straha, ali ubrzo sve nestaje, jer mi nesto drugo zaokupljuje paznju. Spoljni zvuci. U tom trenutku se i Veljko budi i zajedno krecemo da se smejemo cinjenici da se napolju zaista cuju - papagaji. Cuje se i nesto drugo, za sta smo prvo pomislili da je neciji alarm, a tek kasnije saznali da se radi o zivotinjama, posumima. Svakako drugacija okolina od one na koju smo navikli. :) ''Drugacije'' se odnosi i na vazduh (vise je vlazan, sa tragovima slanog) i vodu (jako je pitka, ukus podseca, po mom misljenju, na nasu flasiranu ''Rosu'', i svakako je i zadovoljavajuceg kvaliteta, jer Australija ima najbolji sistem za zastitu izvora pijece vode).


Boreci se sa Jet Lag-om, krenula sam na dorucak, a pored ukucana, dobro jutro mi je pozeleo jos jedan stanar Glen Waverley-a, kog sam i uslikala. Iako ne volim paukove, ovog se nisam uplasila! (Moram priznati da postoji sansa da je moja iznenadna neustrasivost posledica umora od prethodnih 20 h leta ili cinjenice da na svim prozorima stoji mreza, pa ovom prijatelju nije omogucen ulazak u kucu.) Svakako, ako se uzme u obzir pravilo da je ono sto je sitnije u Australiji, u stvari i opasnije, nema razloga za moj strah. Bar ne od ovog ''krupnijeg'' drugara.



Za dorucak sam odlucila da zadovoljim svoju znatizelju i probam ukus avokada. Za sve one koji se pitaju kakvog je ukusa - najjednostavnije receno, neutralan je, podseca na puter i veoma je jestiv. Zbog masnoca, uzima se u malim kolicinama, ovde ga cesto mazu na hleb, mada sam ga ja ovog jutra stavila u salatu zajedno sa jos nekim, nama vec poznatim vockama. I nakon velike solje kafe i  zaintrigirana prirodom oko sebe, krecem u obilazak naselja Melburna u kome smo trenutno odseli.


Glen Waverley je prelepo naselje, sa mnostvom zelenila, koje se nalazi na jugo-istoku Melburna. Udaljeno je oko 30 min vozom od centra grada, ali je i samo bogato stambenim zgradama, ogromnim kucama, skolama, parkovima, bankama, prodavnicama, pijacama. Sa svojim trznim centrom (velicine naseg TCa ''Usce''), bioskopom i ''azijskim kvartom'', ovo naselje pruza sve uslove za zivot cak 40 hiljada ljudi. Ima direktnu vezu sa centrom grada preko voza cija je upravo pocetna stanica - blizu pomenutog TC. 

U pauzi obilaska okoline i trznog centra, seli smo na klopu, u jedan od lanaca restorana Sushi Sushi ( moj prvi susret sa sushijem je bio uspesan, mnogo mi se dopalo! :)) 


Nakon upoznavanja sa naseljem, i nakon sto je prosla najveca vrucina, odlucili smo da ovaj uzbudljivi dan zavrsimo na jednoj od prelepih plaza Melburna - Chelsea beach. Iako je vec kraj sezone i voda hladnija, bili smo jedni od mnogih koji su se brckali i uzivali u mirisu mora i popodnevnom (ne tako naivnom!) suncu. Ovakav savrsen dan ''puni baterije'' i osecam se spremno za jos mnogo uzbudjenja i novih avantura. O kojima cete, naravno, sa mnogo detalja, biti i nadalje obavesteni! ;)



Korisni linkovi:








Friday, March 7, 2014

Uzbudljivo putovanje do Melburna

Avanturu u Australiji pocinjem pricom o najduzem putovanju u mom zivotu. 

Naravno, bila sam spremna na dug i naporan put, jer, kao sto su mi i mnogi od vas rekli, Australija je ''na kraju sveta''. Dobro, blizu je toga. :) Ima i daljih mesta na zemljinoj kugli, da se razumemo. Daljih od....pa, mog doma, porodice i prijatelja koji su do sada cinili moju svakodnevicu u Srbiji savrsenom. Ali, moj decko Veljko i ja smo dobili fenomenalnu priliku da se zajedno usavrsavamo kroz PhD studije u Melburnu, i ovo smo shvatili kao jednu avanturu, u koju smo, jedva cekali da se upustimo! 

Na kratko cu se osvrnuti na nas odlazak sa aerodroma Nikola Tesla u Beogradu. Zajedno su nas moji mama, tata i brat Stefan (malo nam je falilo da povedemo i najomiljenijeg clana porodice Radojicic - mog psa Froda) i Veljkovi roditelji, ispratili uz suze, osmehe i zagrljaje (i Politikin Zabavnik, da nam ''brze prodje put''). 


Ubrzo smo usli u prvi avion - do Abu Dabija, gde su me i enterijer aviona i usluga Etihad kompanije potpuno odusevili. Iii poleteli smo... :) (priznajem, bilo je par suzica koje su mi skliznule na Veljkovo rame, ali vrlo brzo su bile zamenjene uzbudjenjem sto cemo naredne 4 godine provesti u prelepoj zemlji i divnom gradu). Posto do sada nisam letela ovako daleko, meni je bilo sve zanimljivo i novo - cebad i jastuce na svakom sedistu, slusalice, ekran i daljinski za gledanje preko 90 filmova i 30ak serija i fenomenalna klopa (uz rucak smo se Veljko i ja castili jednim Heineken pivom, bio je i red da nazdravimo ;)). Put od 5h je proleteo, i uskoro smo mogli da vidimo svetla Abu Dabija.


Izasli smo, pomalo nespremni, na suvih i toplih 30 stepeni grada i dosli na jedan od tri velika terminala njihovog aerodroma. Entuzijazam nas je malo napustio kada smo videli da nam let za Melburn kasni 5h, ali pomireni sa tom cinjenicom, uputili smo se u obilazak free shopova i restorana....da bismo se na kraju smestili i malo odremali. Dobro, neko vise, a neko se posvetio slikanju okoline! :)


Posle 7h kasnjenja, avion je stigao i mi se jos jednom ukrcavamo u jos lepsi Etihadov airbus, gde nas docekuju ljubazne stjuardese. Prvih 6h smo prespavali, umorni i iscrpljeni od cekanja, a ostatak puta uzivali u filmovima i ponovo, fenomenalnoj klopi i usluzi. I konacno, oko 2 ujutru po lokalnom vremenu, stizemo u velicanstveni grad - Melburn, spremni za nove izazove i ritam zivota koji ovaj grad moze da ponudi.